WhiteSands Treatment Center

DobrodoA?li u SPORTICUS

Koristimo najsavremeniju opremu i znanje iz oblasti fizikalne medicine.

Pon-Pet
10:00 – 13:30 15:00 – 19:00
Subota
09:00 – 11:30
Nedjelja
NE RADIMO !
Pauza
13:30-15:00
NOVO
X-BODY REVOLUCIJA U VJEŽBANJU OD SADA I U SPORTICUSU. AKTIVIRAJ SE U SAMO 20 MIN. UZ STRUČNE SAVJETE LJEKARA!

Kratka priA?a o nama i klinici

DR EDIN BULJUGIA�

a�?NaA?a misija je dostupnost kvalitetne i kompletne fizijatrijske usluge uz stalno unapreA�enje kvalitete rada, praA�enje najsavremenijih doktrina i usavrA?avanje s ciljem pruA?anja maksimuma u prevenciji, rehabilitaciji i saniranju povreda pacijenataa�?.

NaA?e Usluge

O Nama


Medicinski centar a�zSporticusa�? A?ini tim struA?njaka (ukljuA?ujuA�i i vanjske saradnike) spreman da u svakom trenutku svojim znanjem, iskustvom, stpljenjem i ljubaznoA?A�u brine o VaA?em zdravlju poA?tujuA�i najviA?e standarde, principe savremene medicine i preporuke Svijetske zdravstvene organizacije. Prijem pacijenata obavlja se u opremljenom i toplom ambijentu, u kojem A�ete se uvijek osjeA�ati prijatno i biti dobrodoA?li.

Najčešće postavljena pitanja

Bolno rame je karakterizirano bolovima u području ramena i ograničenim pokretima. Bolnim ramenom se podrazumjeva periartritis humeroscapularis (PHS). Uzrok bolnog ramena možemo svrstati u pet grupa i to subakromijalni sindrom sraza, ruptura rotatorne manžetne, kalcificirajući tendinitis ramena, smrznuto rame, artroza humeroskapularnog i akromioklavikularnog zgloba, te stražnje iščašenje ramena. Fizikalna terapija je metoda izbora u konzervativnom liječenju bolnog ramena. Terapijski cilj provođenja fizikalne terapije usmjeren je upravo na osnovne poteškoće, a to je ublažavanje bola, održavanje obima pokreta, te prevenciju kontraktura. Osnovu terapijskog pristupa bolnoga ramena za prevenciju adukcijske kontrakture predstavljaju kineziterapija i krioterapija. Analgeziju možemo postići elektroterapijom, ultrazvučnom terapijom i terapijom laserom. Najvažniju ulogu u liječenju bolnog ramena ima kineziterapija, čijom primjenom treba vratiti punu pokretljivost u ramenu.
Savremeni način života, višesatni rad za računarom, dugotrajna vožnja autom i tjelesna neaktivnost samo su neki od od faktora koji potiču mehaničke poremećaje struktura vratne kičme i rezultiraju pojavom bolnih stanja.. Isto tako, uzroci pojave boli u vratnoj kičmi mogu biti i iznenadni pokret te općenito loše držanje tijela. Vrste bolova u vratnom dijelu kičme s obzirom na tačnu lokalizaciju i širenje bola, te postojanje drugih pripadajućih simptoma, bolovi u vratu se dijele na: cervikalni sindrom, cervikocefalni i cervikobrahijalni sindrom. Kod liječenja sindroma bolnog vrata osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol, poboljšati cirkulaciju i opustiti mišiće, te vratiti funkciju i prevenirati pogoršanje stanja. U akutnoj fazi najvažnije je kraće mirovanje, uzimanje analgetika/antiinflamatorika, miorelaksanasa i po potrebi kratkotrajna imobilizacija vratne kičme. Vrlo dobre rezultate daje i aplikacija kinesiotape-a. U hroničnoj fazi se primjenjuje fizikalna terapija kroz različite procedure u koje spadaju: elektroterapija, terapijski ultrazvuk, magnetoterapija, terapijski laser, medicinska masaža, a u nekim slučajevima je potrebna i trakciona/dekompresijska terapija. Najvažniju ulogu ima kineziterapija, sa kojom se počinje kada prestanu bolovi u vratnom dijelu kičme. Vježbama se postiže pokretljivost, istežu se skraćeni i jačaju oslabljeni mišići.
Moderan nezdrav način života i neprilagođenost uspravnog stava kičmenog stuba na velika opterećenja koja se fokusiraju upravo u lumbalnom dijelu kičme, dovodi do oštećenja lumbalnih pršljenova. Uzroci bola u leđima najčešće su kombinacije različitih faktora: starenje, osteoporoza, uklještenje međupršljenskog diska, slabost leđnih mišića, fizički napori, gojaznost, itd. U akutnoj fazi se primjenjuje što kraće mirovanje u položaju koji najviše odgovara osobi sa ovim bolnim stanjem. Bol se suzbija analgeticima i nesteroidnim antireumaticima. Fizikalna terapija kod bolnog sindroma leđa ima veliku ulogu s ciljem da umanji bolove, olakša pokrete, poboljša cirkulaciju i opusti mišiće. Od terapijskih procedura koriste se elektroterapija, terapijski ultrazvuk, terapijski laser, magnetoterapija i manuelna masaža. Ukoliko je potrebno, nakon smanjenja bolova rade se procedure trakcione/dekompresijske terapije. Izuzetan značaj u liječenju hroničnog bola u leđima ima kineziterapija, odnosno program rehabilitacijskih vježbi. Cilj izvođenja vježbi je održavanje pokretljivosti lumbalnog dijela kičmenog stuba i jačanje paravertebralnih mišića. U prevenciji ponovnog nastanka sindroma bolnih leđa ključno je redovno vježbanje i svakodnevno pravilno držanje tijela.
Skolioza označava krivinu kičmenog stuba u frontalnoj ravni, koja se karakteriše postraničnim iskrivljenjem jednog dijela ili cijele kičme sa rotacijom ili bez nje. Skolioze se dijele na funkcionalne istrukturalne. Uobičajen naziv za funkcionalnu skoliozu je ˝skoliotično držanje˝ i ne sadrži fiksirane anatomske promjene. Znatno se razlikuju od strukturalnih, jer nemaju rebarnu grbu niti komponente rotacije, te radiografski imaju blagu krivinu. Strukturalne skolioze karakteriše bočna, frontalna krivina koja iščezava prednjim naklonom tijela uz vidljivu rotaciju pršljenova. Prisutna je promjena u strukturi i morfologiji tijela pršljena. Rano otkrivanje skolioze je veoma značajno u cilju sprječavanja napredovanja tog posturalnog deformiteta, kako bi se smanjila funkcionalna onesposobljenost uzrokovana njegovim napredovanjem i druge negativne posljedice na zdravlje. Potrebno je da se dijete uključi u program ciljanih vježbi za korigovanje deformiteta i jačanje mišića. Važnu ulogu ima konzervativna trodimenzionalna Schroth metoda koja se sastoji od specifičnih vježbi za krivinu kičme i korektivne tehnike disanja. Svrha ovih vježbi je da se derotira, ispravi i koriguje kičma u sagitalnoj ravni dok se isteže. Ključ za uspješnu terapiju je raditi konstantno na ispravljanju kičme.
Pravilan odabir rehabilitacionog programa prvenstveno zavisi od tačne dijagnoze koju pacijent dobije od specijaliste fizijatra. Cijeli proces rehabilitacije pod stalnim je nadzorom stručnog rehabilitacionog tima. Rehabilitacija se planira i prilagođuje individualno, zavisno o opštem stanju pacijenta, vrsti ili težini stanja ili bolesti, operativnom zahvatu koji se planira ili koji je urađen, te potrebama i mogućnostima pacijenta. Cilj rehabilitacionog tima je smanjiti bol, potaknuti proces zacjeljivanja, poboljšati tonus oslabljene muskulature, utjecati na elastičnost tkiva, smanjiti napetost pojedinih mišićnih skupina i što bolji funkcionalni oporavak po završetku rehabilitacije. Tokom rehabilitacije, osim poboljšanja pokretljivosti, snage i izdržljivosti pacijent će steći znanja i vještine kojima će u svakodnevnom životu održavati postignute rezultate, prevenirati ponovne povrede i usporiti degenerativne procese.
Bol i stres su neraskidivo povezani i pojačavaju efekat jedan drugom. Bol povećava stres, a stres pojačava bol. Na veću učestalost ovih smetnji značajno utječu i stresne situacije koje je gotovo nemoguće izbjeći u današnjim uslovima, a koje jako djeluju na napetost mišića. Mišić je nerazdvojni dio psihe, zato psihički stres djeluje na spazam mišića. Kod osoba koje imaju smanjenu tjelesnu aktivnost, puno vremena provode za računarom ili u autu i imaju određene rokove, bol će se automatski pojačati. Potrebno je da svaka osoba odvoji malo vremena za sebe i za svoje zdravlje, da se aktivno uključi u neke od fizičkih aktivnosti kao što su hodanje, trčanje, plivanje, vježbe za istezanje, razgibavanje i jačanje muskulature, da bi dobili novu energiju i da bi se lakše nosili sa svim stresnim situacijama i vodili život bez boli.
Prevelika težina same torbe, teške knjige, premala i prevelika veličina, te navika nepravilnog nošenja torbe neki su od najčešćih faktora koji utječu na probleme posture, držanja cijelog tijela. Preteške školske torbe mogu dovesti do poremećene statike kičmenog stuba, što može rezultirati pojavom kifoze, skolioze i lordoze (deformacije kičme). Na nivou škola je od najranijeg uzrasta potrebno učiti djecu pravilnom držanju tijela, bavljenju sportom i izbjegavanju navika koje mogu loše utjecati na njihovo zdravlje. Mišljenja stručnjaka koji se bave posturom/držanjem tijela su da djetetov kičmeni stub može podnijeti školsku torbu tešku 10-15% od njegove tjelesne težine.

Kako liječiti Osteoporozu

Zadnje Novosti

X-Body revolucija u vjezbanju

X-Body revolucija u vjezbanju

Postigni formu za samo 2×20 minuta vjeA?banja tjedno!A� EMS (elektromiA?iA�na stimulacija) je trening kod kojega se redovite miA?iA�ne kontrakcije poveA�avaju…

Bolni sindrom vrata - A?esta pojava

Bolni sindrom vrata - A?esta pojava

Bolni sindromi u vratu su A?este neugodne bolne epizode koje se A?esto javljaju poslije treA�eg desetljeA�a A?ivota. Bolne sindrome vratne…

Komentari zadovoljnih Klijenata

U dobrim ste rukama

Sve izloA?ene povrA?ine kuA�e treba oA?istiti pomoA�u izbjeljivaA?a koji sadrA?i sredstvo za A?iA?A�enje kako bi se uklonile sve klice. Najbolje je noA?enje gumenih rukavica tijekom A?iA?A�enja. A?etke za A?iA?A�enje trebale bi biti odloA?ene ili sanitizirane toplom vodom i bjelilom prije sljedeA�e uporabe.

Nagrade za kliniku:A�AwardsAdult Search
MedicPress

NaA?i Pouzdani Partneri